Zdravstvena njega

U polju čovjekovih potreba za nezavisnim njegovanjem zdravlja i njegovih
nemoći da ih samostalno zadovoljava – razvilo se sestrinstvo kao profesija, i
zdravstvena njega kao profesionalna djelatnost, sa sistematizovanim
korpusom multidisciplinarnih znanja i specifičnim profesionalnim
vještinama, usmjerenim na čuvanje, unapređenje i njegovanje zdravlja ljudi,
na svim nivoima njihove starosti i potreba za sestrinskom njegom.
Sestrinstvo posmatramo kao teoriju, praksu, ali i nauku zasnovanu na
dokazima.
Njega bolesnika se prožima kroz istoriju i datira još od postanka
čovječanstva pa do danas. Spominje se u crkvenim knjigama i drugim
dokumentima, ali ne kao vještina ili nauka, već kao djelatnost koja je bila
rezervisana za monaštvo, kao i za žene, odnosno majke i časne sestre. Njega
je bila djelatnost, pa vještina, da bi krajem dvadesetog vijeka postala naučna
disciplina.
Zdravstvena njega zahtijeva znanje. U prvom vijeku razvoja sestrinstva,
intelektualnoj dimenziji i nije bila posvećena posebna pažnja. Medicinske
sestre su obučavane koristeći model njegovanja.
Do sredine XX vijeka, postalo je jasno da efikasna zdravstvena njega i
praksa zahtijevaju poseban skup znanja i vještina. Njega bolesnika i
intervencije vezane za njegu postepeno postaju nezavisne od naloga ljekara,
a potreba za njegom se integriše sa poznavanjem fizioloških, psiholoških i
socijalnih dimenzija pacijenta. Početkom razvoja programa istraživanja,
medicinske sestre potvrđuju i utvrđuju vlasništvo nad znanjem potrebnim za
praksu. Savremena njega time obuhvata i stručni aspekt njege i postepeni
prelaz ka akademskoj disciplini.
Jednu od svjetski priznatih definicija i poznatih definicija zdravstvene njege dala je Virdžinija Henderson: „Prevashodna funkcija medicinske sestre je da pomogne čovjeku – bolesnom ili zdravom u obavljanju aktivnosti koje doprinose zdravlju, ozdravljenju ili mirnoj smrti, koje bi on radio bez tuđe pomoći kada bi imao potrebnu snagu, volju i znanje“.
Takođe, Milena Tijanić je u udžbeniku Zdravstvena nega i savremeno
sestrinstvo dala svoju definiciju zdravstvene njege – modifikovanu definiciju
Virdžinije Henderson: „ Zdravstvena njega je disciplina i praksa medicinske
sestre u pružanju profesionalne pomoći pojednicu, porodici i zajednici, kada
njima nedostaje snaga, volja ili znanje, na svim nivoima zdravlja, od začeća
do kraja života s ciljem da se zaštiti i unaprijedi zdravlje, razvije
sposobnost za samonjegu ili da im se pomogne da prihvate svoja
ograničenja, tuđu pomoć, da dostojanstveno žive ili dočekaju miran kraj“.
Najpoznatija je ipak definicija Virdžinije Henderson koja datira iz 1960.
godine i prihvaćena je od strane SZO: 

„Jedinstvena funkcija medicinske sestre je u pružanju pomoći pojedincu, grupi ili zajednici u djelatnostima
koje doprinose njihovim zdravlju ili oporavku, koje bi oni obavljali samostalno kada im ne bi nedostajalo snage, volje ili znanja.“

Obaveza profesije jeste da se jasno predstavi javnosti, da se predstavi priroda usluga koje
sestrinstvo i zdravstvena njega nude, a kvalitet pruženih usluga da se osigura kroz mehanizme
kao što je profesionalna regulativa. To je osnova odnosa povjerenja između profesije i javnosti.
Pacijenti i javnost imaju pravo i trebaju znati šta da očekuju u pogledu njege od medicinske
sestre. Ako profesija ne obezbjedi ove informacije, stereotipi zasnovani na medijskim
kalkulacijama i menadžerskim predstavljanjima će popuniti taj vakum, a sestrinskoj profesiji to
ne ide u prilog.
Medicinske sestre su na čelu nauke o zdravstvenoj njezi pacijenta i tehnologije. Kontinuirano
učenje i istraživački duh su od suštinskog značaja za medicinske sestre kako bi poboljšale
profesionalne sposobnosti i unaprijedile stručnu praksu sestrinstva. Sposobnost medicinske
sestre da napravi jasne kliničke odluke za njegu zasniva se na čvrstim temeljima znanja i
iskustva. Medicinske sestre su kliničke sestre specijalisti i sestre praktičari, vaspitači,
istraživači, menadžeri i zastupnici prava pacijenata. Pored niza medicinsko – tehničkih
intervencija usmjernih na očuvanje života pacijenata, medicinske sestre imaju zadatke da
zastupaju poštovanje i podršku osnovnih vrijednosti, prava i vjerovanja oboljelih pacijenata.
Medicinskim sestrama je potrebno akademsko obrazovanje u struci zbog:

 

• • većeg porasta teorijskih i praktičnih znanja i vještina

• • zbog sistematizacije radnih mjesta

• • brzog zastarijevanja znanja i tehnologije rada

• • zbog naučno-tehnoloških dostignuća

• • zbog savremene organizacije rada

• • Naučno-istraživački rad, itd.
    Medicinska sestra sa akademskim nivoom obrazovanja ima brojne kompetencije:

• • radi po načelima jedinstvene sestrinske njege poštujući individualnost pacijenta,
    primjenjujući holistički pristup i partnerski odnos

• • primjenjuje proces sestrinske njege, tj. vrši procjenu potreba za zdravstvenom njegom,
    postavlja ciljeve i određuje prioritete, planira i implementira adekvatne postupke
    (izvođenje), te evaluira i po potrebi modifikuje plan njege

• • vodi sestrinsku dokumentaciju i ocjenjuje rezultate

• • organizuje sestrinsku njegu za različite korisnike u različitim zdravstvenim i socijalnim
    ustanovama, kao i u njegovom porodičnom okruženju

• • prati rast i razvoj čovjeka kroz sve životne cikluse i realizuje aktivnosti koje doprinose
    unapređenju rasta i razvoja

• • posjeduje znanja i vještine koje doprinose unapređenju zdravlja, te poduzima aktivnosti
    koje služe održavanju dobrog zdravlja i zaštiti od bolesti pojedinca, porodice i zajednice

• • procijenjuje potrebe za edukacijom i primijenjuje načela i tehnike podučavanja pojedinca,
    porodica i zajednice

• • primjenjuje adekvatnu komunikaciju sa pacijentima, porodicama, članovima tima

• • brine se za održavanje zdrave i bezbjedne okoline u kojoj korisnik boravi i procjenjuje
    rizik

• • aktivno učestvuje u planiranju i realzaciji dijagnostičkih i terapijskih procedura koji su
    ordinirani i provode se pod nadzorom ljekara

• • rukovodi timom zdravstvene njege, organizuje i rukovodi sestrinskom službom na svim
    nivoima zdravstvene zaštite

• • razvija profesionalan odnos i odgovornost, ponaša se u skladu sa zakonskim, moralnim i
    etičkim normama

• • zalaže se za poboljšanje standarda sestrinske prakse

• • prepoznaje vlastite potrebe i mogućnosti daljnjeg učenja, prati srodne naučne discipline i
    znanja primjenjuje u struci, prati i učestvuje u istraživanjama u sestrinstvu

• • učestvuje u obrazovanju sestara, itd.